Kome i zašto smeta Dejton?

iz Srpske usmjereni ka vraćanju nadležnosti, koji su opet pogrešno tumačeni kao rušenje Dejtona, ostali su mrtvo slovo na papiru”, kazao je Momić, koji je u daljem apsolutno uvjeren da su Bošnjaci ti koji ruše Dejton uz podršku međunarodnih predstavnika, konkretno šefova OHR-a i stranih sudija u Ustavnom sudu BiH koji su glavni generatori svih političkih kriza u BiH.

“Na kraju, Dejton je najkomotniji Hrvatima kojima je jedino ozbiljno sporno pitanje izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, zaključio je Momić.

Politikolog Mirko Matić ističe da je Dejton uvijek aktuelna i popularna tema, te da su toga i te kako svjesni političari, zbog čega ga sve češće svjesno vraćaju u fokus.

“Kada god je potrebno da se pažnja javnosti skrene sa ozbiljnog problema, koriste Dejton kao argument. Naš veliki neuspeh je činjenica da je sporazum koji je potpisan pre više od 30 godina i danas tema broj jedan u državi. Dejtonom je rat završen, ali je on otvorio novo poglavlje sukoba, koji sada nisu oružani, ali su svakako ozbiljni i sprečavaju dalji napredak države”, rekao je Matić za “Nezavisne novine”.

Da priča o Dejtonu zavisi od ugla iz kog se gleda, te potreba za koje se daje određena izjava, uvjeren je i Danijel Vidović, politikolog iz Mostara. Sada je, kaže, predizborno vrijeme, a velike teme, poput ove, služe jako dobro za homogenizaciju biračkog tijela.

“Kad je u pitanju konkretno dejtonski ustroj BiH, svi smo svjesni nedostataka i sistemskih pogrešaka koje su ugrađene u političku strukturu BiH, ali s druge strane to je okvir u kojem djelujemo i još ćemo dugo u tom stanju ostati, pogotovo imajući u vidu sasvim suprotne poglede političkih predstavnika tri konstitutivna naroda na budućnost BiH”, ističe Vidović za “Nezavisne novine”.

Smatra i da u aktuelnoj situaciji ključnu ulogu imaju međunarodni predstavnici koji svojim širokim i proizvoljnim tumačenjima nastoje da situaciju u BiH naprave u skladu sa svojim političkim interesima.